Tokom marta ove godine globalne cijene prehrambenih proizvoda ostale su gotovo nepromijenjene u odnosu na februar, dok su biljna ulja predstavljala jedini izuzetak s osjetnim mjesečnim rastom.
Ovo je navedeno u najnovijem izvještaju Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).
Prema podacima FAO-a, indeks svjetskih cijena hrane (FFPI) u martu je iznosio 127,1 poen, što predstavlja blago povećanje u odnosu na februarski nivo od 126,8 poena. Na ovakvo stanje uticali su rast cijena mesa i biljnih ulja, dok su žitarice i šećer pojeftinili, a cijene mliječnih proizvoda ostale su nepromijenjene.
Indeks cijena mesa zabilježio je blagi porast od 0,9 posto, dostigavši 118 poena. U poređenju s martom prošle godine, to predstavlja godišnji rast od 2,7 posto, pri čemu je najveći doprinos došao od skupljeg svinjskog mesa.
Kategorija biljnih ulja istakla se kao segment s najizraženijim mjesečnim rastom – cijene su porasle za 3,7 posto, čime je indeks dostigao 161,8 poena. U odnosu na isti mjesec prošle godine, to je povećanje od čak 23,9 posto. FAO navodi da je ovaj rast podstaknut višim cijenama palminog, sojinog, suncokretovog i ulja repice.
S druge strane, cijene žitarica su u martu pale za 2,6 posto na mjesečnom nivou, dok su godišnje bile niže za 1,1 posto, te su dosegle vrijednost indeksa od 109,7 poena.
Cijene šećera bilježe pad od 1,4 posto na 116,9 poena, prvenstveno zbog slabljenja globalne potražnje, što je ublažilo zabrinutost zbog ograničenih zaliha. U odnosu na mart prošle godine, šećer je pojeftinio za 12,3 posto.
Iako je ukupan indeks FFPI zabilježio godišnji rast od 6,9 posto, njegova trenutna vrijednost je i dalje za 20,7 posto niža u odnosu na rekordni nivo zabilježen u martu 2022. godine, istaknuto je u izvještaju objavljenom na zvaničnoj stranici FAO-a.
Iako su globalne cijene hrane tokom marta ostale gotovo nepromijenjene, izvještaj FAO-a ukazuje na moguć rast cijena biljnih ulja i mesa, što bi moglo imati direktan utjecaj i na tržište Bosne i Hercegovine.
S obzirom na to da BiH veliki dio prehrambenih proizvoda uvozi, posebno ulja, žitarica i mesa, očekuje se da bi skuplja ulja mogla dovesti do novog vala poskupljenja za potrošače u BiH.
Istovremeno, pad cijena žitarica i šećera na svjetskom tržištu mogao bi donijeti određeno olakšanje, ali ostaje pitanje hoće li se to osjetiti i na domaćim policama. Domaći proizvođači, posebno u sektoru poljoprivrede, također bi mogli osjetiti posljedice kroz niže otkupne cijene ili povećanu konkurenciju iz uvoza. Sveukupno, iako FAO indeks pokazuje blago povećanje, njegova godišnja stopa rasta od 6,9 posto može dodatno pogoršati ionako osjetljivu situaciju s inflacijom i kupovnom moći građana u BiH, piše Tuzlanski.ba.