
Kompleks niže vrijednosti: Kako ga prepoznati i liječiti
Ako mislite da niste dobri, a da su drugi oko vas inteligentni, srećni i sve im ide od ruke, onda patite od kompleksa niže vrijednosti.
Ako mislite da niste dobri, a da su drugi oko vas inteligentni, srećni i sve im ide od ruke, onda patite od kompleksa niže vrijednosti.
Volite gorku kafu? Znate li šta to znači?
Svako razgovara sa sobom na svjesnom ili nesvjesnom nivou. Svaki put kad u sebi ponovimo: „Zakasniću“, ili „Ova haljina mi baš dobro stoji“, obratili smo se samima sebi.
U mnogim vezama, osobito kada nastupi osjećaj udaljenosti ili emocionalne tišine, partneri se oslanjaju na ljubav vjerujući da će upravo ona izdržati sve izazove.
U bliskim odnosima često vjerujemo da su riječi ljubavi dovoljne da drugoj osobi pokažemo koliko nam je stalo. Ipak, iako nekome često govorimo da ga volimo, to ne znači da se taj odnos i zaista temelji na emocionalnoj povezanosti
Kad su djeca preplavljena velikim emocijama i mislima poput "Sve će poći po zlu!" ili "Nikad neću uspjeti!", roditelji često ne znaju što točno reći kako bi im pomogli. Umjesto da pokušamo odmah ispraviti njihovo razmišljanje, važno je najprije priznati njihove osjećaje i ponuditi nježan, ali jasan okvir za razumijevanje. Psihologinja dr. Jazmine McCoy podijelila je pet moćnih fraza koje mogu pomoći djeci da se smire, osvijeste svoje misli i razviju otpornost.
Djeca koja sve drže u sebi u puno situacija neće priznati i reći da im je teško, ali promjena će se moći primijetiti u njihovu ponašanju. Zato je za takvu djecu potrebno stvoriti sigurno okruženje u kojem mogu bez brige izraziti emocije i znati da su njihovi roditelji oni koji će im pomoći i biti podrška kada ih nešto muči.
Način na koji komuniciramo u vezama ima veliki utjecaj na povjerenje, bliskost i sigurnost. Iako većinu vremena ne želimo povrijediti osobu do koje nam je stalo, ponekad nesvjesno izgovorimo rečenice koje ostavljaju trag. Neke fraze djeluju bezazleno, ali s vremenom mogu ozbiljno narušiti odnos. Evo četiri koje bi, prema psihologu Marku Traversu, trebalo izbjegavati.
Za neke žene samoća je idealan scenarij. No ako vam ta slika izaziva nelagodu, možda je vrijeme da razmislite o svojim ponašanjima, jer određene navike, tvrde psiholozi, mogu vas dovesti upravo do toga.
Varanje nije uvijek znak nezadovoljstva u vezi. Iako se često vjeruje da ljudi varaju zbog problema poput manjka strasti ili loše komunikacije, stvarni razlozi mogu biti mnogo složeniji.
Pažljivo odaberite koje je od ova dva lica sretnije
U SVAKOJ vezi postoje sitnice koje čine veliku razliku, ali jedna kratka riječ često odlučuje hoće li se partneri osjećati povezano ili udaljeno. Iako se rijetko naglašava kao ključna, upravo ta riječ tiho oblikuje svakodnevnu dinamiku među partnerima, tvrdi psiholog i terapeut Jeffrey Bernstein. U užurbanosti života, ona je prva koja nestaje – a njezin nedostatak ostavlja duboke posljedice.
Dobro pogledajte sliku, izaberite jedan ključ i saznajte nešto novo o sebi
U vremenu kada je strah gotovo opipljiv, a nesigurnost svakodnevna, nije rijetkost da ljudi imaju "crne misli" ili predosjećaje da će se nešto loše dogoditi.
U zdravoj vezi važno je poštovati partnerovu individualnost i graditi odnos na međusobnom razumijevanju i prihvaćanju.
Ono što primijetimo na prvi pogled mnogo toga može da otkrije o našim navikama, željama i očekivanjima, ali i o strahovima koje potiskujemo.
Patti Wood, stručnjakinja za govor tijela i autorica knjige SNAP Making the Most of First Impressions Body Language and Charisma, i Tina B. Tessina, psihologinja i autorica knjige Kako biti sretni partneri, podijelile su nekoliko savjeta za bolji partnerski odnos te ukazale na štetne navike koje s vremenom mogu našteti vašoj vezi ili braku.
Emocionalno zanemarivanje u djetinjstvu može imati dugoročne posljedice na razvoj djece i njihov odnos prema sebi i drugima. Djeca koja ne dobivaju potrebnu emocionalnu podršku često razvijaju osjećaj nesigurnosti, niskog samopouzdanja i teškoće u izražavanju vlastitih emocija.
Ekstrovertne i introvertne osobe su dva modela ponašanja koja je definisao Karl Gustav Jung, čuveni švicarski psihijatar.
Moć pozitivnih misli danas je priznatija nego ikada prije, a ova psihološka praksa svoj začetak duguje legendarnom francuskom psihologu i njegovoj poznatoj rečenici